Sunce

Za one koji traže sunce Jadran ga nudi u izobilju. Prosječno 2600 sunčanih sati godišnje jadransku obalu čini jednom od najsunčanijih u Sredozemlju. Brojne uvale i glatke stijene iznimno su pogodni za sunčanje i kupanje, a gusta borova šuma i stalni lagani vjetrić pružaju osvježenje i hlad za velikih vrućina.

Seafood

Sunce je izvor života i energije, njegovo terapeutsko djelovanje i utjecaj na dobro raspoloženje odmor će učiniti još ljepšim, maštovitijim i erotičnijim. Uz pravilno doziranje upit ćete najbolje što vam sunce može ponuditi, no ne zaboravite kreme sa zaštitnim faktorom, kape i sunčane naočale.

Ako se za sunčana dana nađete u blizini otoka Visa, svakako posjetite fenomene Jadranskog mora koji postoje zahvaljujući igri svjetlosti. Sunčeve zrake provukle su se kroz otvore spilja nastalih djelovanjem morskih valova te zajedno s ondje prisutnom vodom stvorile čaroliju neviđenog plavetnila ili onu smaragdnozelenoga sjaja. Ljepotu Modre i Zelene špilje treba doživjeti jer svakoga ostavlja bez daha. Odsjaj sunca na valovima, blještavo bijeli kamen, suncem okupani otoci, osunčani crveni krovovi i sela u kojima vrijeme za poslijepodnevne žege čini se ne teče... Ploveći ćete ljetnu idilu u okrilju sunca i plavetnila, u zagrljaju valova i vjetra, doživjeti u potpunosti.

Gledat ćete nezaboravne, jer su neponovljivi, jadranske zalaske sunca i svitanja uvijek iznova s jednakim ushitom. Uplovljavanje u suton na trenutak donosi spokoj duhu i tijelu, a suncem natopljena dalmatinska vina proplamsaj strasti. Veličanstveni zalazak, promatran s mora, znak je zaljubljenima, a pozornome promatraču promjene na zapadnome dijelu neba karta su vremena koje ga sutra očekuje. Potpuna vedrina, uz pokoji oblačić, znak je lijepoga i stabilnoga vremena. Boje zalaska su tada čiste, a oblaci bliže zenitu žuti. Ako sunce pri zalasku purpurnom bojom oboji vedro nebo pod gustim, tamnim oblakom, znak je da će se vrijeme poboljšati.

Bijed i mutan zalazak sunca te nakupina oblaka, u koje sunce upada kao u vreću, znak je pogoršanja vremena. Halo-efekt ili lom sunčeve svjetlosti o kristaliće vlage u oblacima, predznak je pogoršanja. Sunčeva svjetlost razlaže se oblačnim nebom u boje spektra. Duga nastala prelamanjem i odbijanjem sunčevih zraka u kapljici vode predznak je pogoršanja vremena s kišom, ali i proljepšanja vremena nakon kiše. Duga na zapadnom dijelu neba (moguće samo prijepodne) najavljuje skori dolazak kiše, a duga na istočnom dijelu neba (moguće samo u podne i navečer) u pravilu znači prestanak kiše i najavljuje ugodan sunčan dan pogodan za jedrenje.

Otoci Prosječan broj sunčanih sati u godini
Rab 2417
Lošinj 2606
Pag 2268
Vir 2450
Zlarin 2700
Hvar 2718
Korčula 2700
Šipan 2580

More

Jadransko more sa svojih 1185 otoka, otočića, hridi te bezbroj prekrasnih uvala veliki je izazov i omiljeno odredište ljubiteljima prirode i jedriličarima. Najčišće i najprozirnije more u Europi, s prosječnom dubinom od 173 m, u svojim vodama krije bogati životinjski i biljni svijet, kao i predmete i olupine brodova još iz razdoblja vladavine Grka i Rimljana.

Seafood

Pružajući se u smjeru sjeverozapad-jugoistok, između Balkanskoga i Apeninskoga poluotoka, zahvaljujući blagoj mediteranskoj klimi, nudi vam svoje bogatstvo mirisa, pjenu valova, obilje svježine i kristalnu čistoću plavetnila. More je od davnina izazivalo divljenje, strast pa i strahopoštovanje. Ono je njiva i svakodnevica ribarima, kruh pomorcima, nadahnuće umjetnicima, avantura putnicima... Kupanje, sunčanje, jedrenje, ronjenje su užici kojima se ovdje možete bezbrižno prepustiti. Svojom jedinstvenom ljepotom ovo more je oduvijek povezivalo i zbližavalo ljude iz raznih, pa i najudaljenijih krajeva svijeta.

Skupina istaknutih nautičara u američkome časopisu "Svijet krstarenja" ocijenila je hrvatski arhipelag, uz Karipsko otočje, najljepšim jedriličarskim područjem na svijetu. Mnoga mjesta na Jadranu zaštićena su kao nacionalni parkovi, parkovi prirode i rezervati, a dobar vjetar u jedrima usmjerit će vas prema najzanimljivijim dijelovima ovoga carstva.

Jadransko more razlikuje se u svom sjevernom i južnom dijelu. Razlike nisu velike, ali su značajne za plovidbu budući se prema njima može odrediti cilj putovanja, razgledavanja, ali i ukupnog doživljaja jedrenja.

Na sjevernome Jadranu razdaljine među otocima su manje, kao i one između otoka i obale, na raspolaganju je puno više zakloništa pri svakom vremenu, a najučestaliji ljetni vjetar, maestral, je slabiji. Na južnome se Jadranu do drugoga otoka, luke ili zakloništa plovi nešto duže. Maestral je ovdje jači pa je i more valovitije.

Postoje i razlike u koloritu i sadržajima pejzaža. Boje i mirisi južnoga dijela obale su intenzivniji, a izgled otočnih i obalnih mjesta mnogo je atraktivniji. Kultura i duh prostora i ljudi je zanimljiviji i sadržajno bogatiji zbog snažnijeg povijesnog utjecaja antike i renesanse.

Akvatoriji se razlikuju i većom ili manjom napučenošću. Ovisno o tome želite li društvo ili osamu i mir možete se rukovoditi tim razlikama. Napučeniji sjeverni otoci ponudit će vam nezaboravna druženja i zabavu, a udaljeni južni otoci ljepotu nedirnute prirode i uživanje u tišini.

Bez obzira koji dio Jadrana izabrali, luke će uvijek osigurati sidrište vašim plovilima, a udaljene prirodne uvale i pristaništa zaštićena stijenama i otočićima bit će sigurno prenoćište posadi jedrilice.

Jadransko more u brojkama:

DULJINA 783 km
ŠIRINA (prosječna) 248,3 km
DUBINA (prosječna) 173 m
POVRŠINA 148 595 km2
VOLUMEN 34 977 km3
DULJINA MORSKE OBALE S OTOCIMA 5835 km
KOPNO 1777 km
OTOCI 4058 km
SLANOST (prosječna) 38.30 per mill.
MORKSKE STRUJE 8srednja brzina) 0,5 knots
VISINA VALA (najčešća) 0,5 - 1,5 m
PROSJEČNA GODIŠNJA TEMPERATURA 11°C
PROSJEČNA LJETNA TEMPERATURA 25°C - 27°C